nedjelja, 13. kolovoza 2017.

KAKO STRAH DJELUJE NA ZDRAVLJE - Dr. Lissa Rankin: Strah i stres su put u bolest




"Strah s kojim se nismo suočili oduzima nam životnu radost, pretvara nas u svoje zatočenike i ugrožava naše zdravlje, postajući ozbiljan faktor rizika za srčani udar, dijabetes ili rak."



Lissa Rankin je liječnica, spisateljica, predavačica i osnivačica Instituta cjelovitog zdravlja.

U području njezinog interesa je spoj znanosti i duhovnosti te buđenje svijesti, prvenstveno o strahu, a u svrhu samoiscjeljenja.

Autorica je brojnih znanstvenih radova i knjiga među kojima su najpoznatije Um iznad medicine i Lijek za strah.

U prvoj knjizi govori o tome kako se snagom uma i promjenom razmišljanja sami možemo izliječiti, a u drugoj otkriva kako prigrliti vlastiti strah i pretvoriti ga u saveznika.

Nakon što je shvatila da u mnogim situacijama ne može pomoći svojim pacijentima, jer je spoznala da oni to moraju sami učiniti, napustila je liječnički poziv i postala životna trenerica.


Fiziologija straha


Sigurno vam je dobro poznata situacija kada se pojavi loša misao, primjerice: Bojim se da ću se teško razboljeti.

I onda tu misao stalno vrtite u glavi, ne znajući da tako zapravo samo hranite, odnosno pojačavate svoj strah.

Neovisno o tome prijeti li vam stvarna opasnost ili ne, nakon takve misli u vašem se mozgu pokreće amigdala – svojevrsni centar za strah, koji proizvodi stresnu reakciju u tijelu.

U tijelu se luče hormoni stresa kortizol, adrenalin i noradrenalin, koji tijelo pripremaju za situaciju bori se ili bježi (fight or flight).

Amigdala surađuje s dijelom mozga koji se naziva talamus, a koji prima informacije, zatim s hipokampusom, koji pamti, te s cerebralnim korteksom, u kojem se odvija naše razmišljanje.
"Čak i dugo vremena nakon nestanka stvarne prijetnje, sve što pokreće osjećaj straha, lančanom reakcijom stimulira navedene dijelove mozga i čini zatvoreni krug" – kaže dr. Rankin.
I zbog toga možete postati kronično prestrašeni i anksiozni.


Stres i strah vode u bolest


Danas smo stalno pod stresom.

No znamo li uopće što je to stres?

Stres nije ništa drugo nego strah, briga i anksioznost odjeveni u društveno prihvatljivije ruho.

Svaki put kada doživite stresnu situaciju, pojačava se djelovanje vaše amigdale na prijetnje, stoga postajete osjetljivi na strah.

Stresne reakcije tijela doslovno troše dio vašeg mozga – hipokampus, koji je zadužen za sjećanja, a hormon stresa kortizol slabi neuronske sinapse u mozgu i usporava stvaranje novih.

Dakle, stres, odnosno strah, ubrzava propadanje vašeg mozga!

Stres također budi simpatički sustav i tijelo se ponaša kao da je pod stvarnom prijetnjom pa svu krv preusmjerava prema većim organima, poput mozga i srca.

A kada se strah otme kontroli i postane vaše trajno stanje, ti mehanizmi obrane prestaju funkcionirati i otvara se put raznim oboljenjima.

No, kada strah zamijenite emocijama poput ljubavi, zahvalnosti, osjećaja povezanosti i slično, uključuje se vaš parasimpatički sustav te se krv preusmjerava prema probavnim organima i imunosnom sustavu.

To znači da se, kada je vaše tijelo opušteno, uključuju mehanizmi koji štite od bolesti.


Istinski i lažni strah


Dr. Rankin navodi dvije vrste straha - istinski i lažni strah.

Istinski strah možete osjetiti kad vam prijeti stvarna opasnost - nesreća ili čak smrt.

To je koristan strah koji aktivira tijelo za samoobranu. “Glas istinskog straha javlja se s namjerom da vas spasi”, kaže dr. Rankin.

S druge strane, lažni strah javlja se kad nema stvarne opasnosti.

Primjerice, čeka vas neki poslovni sastanak, a u vama se javlja lažni strah u obliku strepnje, brige, zabrinutosti oko toga što će dalje biti, hoćete li stići na sastanak, hoćete li razočarati suradnike…

I najčešće se ništa od toga ne dogodi.

To je bezrazložan i često neopravdan strah koji vas dugoročno može dovesti do fizičkih oboljenja.


Što učiniti s lažnim strahom?


Budući da se lažnog straha ne možete potpuno osloboditi, rješenje je da promijenite svoj odnos prema njemu.

Kako? Dopustite mu da postane vaš učitelj.

“Kad se strah pojavi, ne reagirajte automatski. Umjesto toga, propitajte ga. Otvoreno, znatiželjno, pitajte ga čemu vas može poučiti”, savjetuje dr. Rankin.

Ako još iz djetinjstva vučete naviku da se grčevito držite sigurnosti, to vas uvelike ograničava u životu.

Zbog toga se jako bojite promjena i nekih novih situacija.

No ne zaboravite da živite u svijetu koji ne jamči baš ništa stalno i sigurno.

Ublažite svoje strahove tako da prestanete tražiti sigurnost.

Shvatite da je ljepota života upravo u neizvjesnosti i nesigurnosti.

Strah će vam tako pomoći da osvijestite spoznaju kako i usred promjene i kaosa možete živjeti mirno i spokojno.

Kad prigrlite strah, vaše će se tijelo čak i u stresnoj situaciji početi opuštati jer ćete vi na nekoj dubokoj, iskonskoj razini znati da vam je upravo to iskustvo potrebno za vaš duhovni rast.


Možemo li se nasmrt preplašiti?


Sigurno ste barem jednom rekli da ste se nasmrt preplašili.

Zvuči li vam to kao nešto što se doista može dogoditi?

Vjerujete li da čovjek od straha može umrijeti?

Brojna stvarna iskustva to potvrđuju.

Primjerice, dr. Rankin navodi slučaj triju sestara koje su vjerovale da je njih bačen urok te su doslovno umrle od straha dan prije nego što im je bilo rečeno da će umrijeti.

Jedna se žena skamenila od straha u naslonjaču i umrla dok su pljačkaši pljačkali njezin dom, a jedan je 45-godišnjak doslovno umro od treme prije nego što je trebao održati javni govor.

Dakle, od straha se uistinu može umrijeti.


izvor: alternativa-za-vas.com

srijeda, 28. lipnja 2017.

BRZI KOLAČ




SASTOJCI:


- 200 g tamne čokolade
- 100 g maslaca
- 1 kašika vrhnja
- 3 jaja
- 150 g smeđeg šećera
- 2 kašike mlijeka
- 2 kašike kakao praha
- prstohvat soli
- 3 kašike običnog brašna
- 100 g kriški badema


PRIPREMA:


Zagrijte pećnicu na 160 C.

Zagrijte 200-300 ml vode u loncu da prokuha,zatim smanite temperaturu da se krčka na laganoj vatri. Izlomite čokoladu na komade, stavite je u metalnu zdjelu i rastopite iznad vode (metalna zdjela mora da odgovara loncu) zajedno sa maslacem i vrhnjem.

Kada se čokolada rastopi, potpuno je uklonite iz vodene pare i ostavite na stranu.

Miješajte jaja, smeđi šećer, mlijeko i prstohvat soli mikserom dok se smjesa ne udvostruči, a zatim postupno dodajte rastopljenu čokoladu, brašno i narezane bademe i to sve zajedno dobro izmiješajte.

Ulijte smjesu u tepsiju ili tavu (najbolje sa neljepljivom površinom,ako nemate takvu onda je malo namastite i malo pospite brašnom) i kuhajte na šporetu na laganoj vatri 5 minuta sa poklopcem. To će pomoći da se kolač puno brže ispeče u pećnici.

Skinite poklopac, stavite u pećnicu i pecite 20 minuta.

Kada je spremno neka se malo ohladi, onda kolač pažljivo izvadite na tanjir uz pomoć lopatice. Pospite sa šećerom i poslužite vruć sa sladoledom od vanilije ili šlagom.

Ako nemate pećnicu, ili radije ovaj kolač pečete na šporetu, smanjite temperaturu i pecite ga ispod poklopca dok ne postane mekan i hrskav na površini.


Prijatno :)

subota, 17. lipnja 2017.

PEČENI MLADI KROMPIRIĆI





Mi ove male krompiriće imamo preko cele godine, ali u ovo vreme su najslađi, jer su sveži, meni ih nikada nije dosta.



Sastojci

  • po želji mladih krompirića
  • 1 kasika italijanskog začina
  • 1 kašičica belog luka u prahu
  • 1 kašičica vegete
  • po potrebi ulje ( ja koristim od grožđanih semenki)

Priprema

 

1. Krompiriće oprati i sa grubljom četkicom dobro ih izribati, ne ljuštiti ih. Osušiti ih od vode. 
2. U tepsiju sipati ulje, dodati krompiriće i sve začine i dobro ih izmešajte da svaki krompirić bude uvijen u ulje i začine. 
3. Peći ih oko pola sata u prethodno zagrejanoj rerni na 180*C.
4. Poslužiti ih sa zelenom salatom.
Prijatno
izvor: coolinarika

JAGODAMA PROTIV ANEMIJE, VISOKOG TLAKA I VIŠKA KILOGRAMA




Ako postoji voće neodoljivog izgleda, ugodnog mirisa i zanosnog okusa, koje je ujedno i nadasve zdravo pa čak i ljekovito, onda je to nesumnjivo jagoda.

Jagode pripadaju porodici Rosaceae (ruže), koje na dugačkoj peteljci imaju po tri nazupčena lista.
To bobičasto voće prepuno je iznenađenja.
Tako, vjerovali ili ne, među brojnim vrstama jagoda postoje čak i žute, koje se drže osobitim specijalitetom, i čiji se plodovi ubiru sve do jeseni.

Zanimljivo je spomenuti i da su jagode jedino voće čije sjemenke nisu skrivene unutar ploda, nego se nalaze izvana.



Ljekovita svojstva jagode


Ljekovita svojstva jagode poznata su još od antičkih vremena. Osim ploda, za liječenje se može koristiti korijen i  lišće jagode.

Čaj od lišća jagode stoljećima se rabi kao lijek protiv probavnih smetnji, ekcema, upale grla, gripe i prehlade te u liječenju kostobolje.

Čaj od lista jagode možete napraviti na takav način da 2 pune čajne žlice suhih listova jagode prelijte s 250 ml kipuće vode. Nakon 15 minuta procijedite čaj. Čaj pijte 3 puta dnevno po jednu šalicu poslije jela. Taj čaj možete koristiti i za grgljanje.       

Želite li pročistiti organizam, uvečer se počastite većom porcijom jagoda (bez dodatka šećera ili šlaga), i ujutro ćete se probuditi svježi, odmorni i puni energije za predstojeći dan.

Budući da posjeduju svojstva analgetika, uhvati li vas glavobolja, ne posežite za aspirinom.

Radije pojedite zdjelicu svježih jagoda, jer za razliku od aspirina koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu, jagode sadrže prirodne salicilate.

Također, zahvaljujući protuupalnim, antipiretskim i antibakterijskim svojstvima, jagode će nam poslužiti pri ublažavanju upalnih procesa, za sniženje temperature i  kod mišićnih bolova.

Usto, odlično su sredstvo protiv opekotina.

Jagode sadrže obilje C vitamina, te A vitamin, vlakna, željezo i folnu kiselinu koja je, između ostaloga, nužna trudnicama ili ženama koje planiraju trudnoću.

Jagode je najbolje jesti svježe, natašte ili između obroka. Jedu li se nezašećerene, odlično gase žeđ, a smiju ih jesti i dijabetičari.

Jagode mogu pomoći:
  • kod oporavka nakon bolesti
  • za jačanje imuniteta
  • kod bolesti žući i jetre
  • kao prevencija želučanih bolesti
  • kod artritisa i reume
  • u liječenju anemije
  • kod bubrežnih kamenaca
  • kod povećanog kolesterola i krvnog tlaka.


Jagode za savršen izgled


Jagodama se možete poslužiti i za uljepšavanje, što ne znači da biste se poput čuvene Madame Tallien iz Napoleonovog društvenog kruga, trebali kupati u soku načinjenom od desetak kilograma jagoda.

Budući da čisti i njeguje kožu te ju, zahvaljujući vitaminu C i A održava glatkom i napetom, bit će dovoljno da jednom do dvaput tjedno stavite na lice jagode izrezane na kolutiće, ili od njih načinite kašastu masku, koju ćete poslije isprati prvo mlakom, a zatim hladnom vodom.

Trljate li njima zube, uklonit ćete zubne naslage i zube učiniti bjeljima.

Žensku populaciju zacijelo će razveseliti podatak da jagode mogu pomoći u borbi protiv celulita.

Naime, vitamini C i A su antioksidansi, a oni usporavaju starenje i gubitak elastičnosti tkiva, te uništavaju slobodne radikale, pa će redovno konzumiranje jagoda  ubrzati cirkulaciju i pomoći u borbi protiv tog mrskog neprijatelja mnogih žena.

Vodite li, pak, upornu bitku s viškom kilograma, razveselit će vas vijest da jagode ubrzavaju metabolizam i smanjuju apetit, a usto su niskokalorične.

Jasno, pod uvjetom da ih ne jedete posute obiljem šećera ili prelivene šlagom.

Želite li smršavjeti, a pritom si priuštiti i ekstravagantan gastronomski užitak, pospite ih s malo crnog ili zelenog papra. Probajte, iznenadit ćete se!

I najzad, u mnogih naroda diljem svijeta ukorijenjeno je vjerovanje da jagoda posjeduje afrodizijačka svojstva, te pospješuje ljubavnu moć.

Jagode i šampanjac postale su sinonim za romantične večeri u dvoje. Uzmemo li u obzir njezin srcoliki oblik i žarkocrvenu boju, ne trebamo se čuditi što je posvećena Veneri, božici ljubavi.

Prema drvenoj legendi, podijelite li dvostruku, sparenu jagodu na pola, pa jednu polovicu pojedete vi, a drugu osoba koja vam se sviđa, zaljubit ćete se jedno u drugo.

Ako se to i ne dogodi, zacijelo nećete tugovati, jer prema vjerovanju drevnih Rimljana, jagoda otklanja melankoliju.

U što doista nemamo razloga sumnjati, jer najzad, i sam pogled na nju dovoljan je da nam se osmijeh vrati na lice.


izvor: alternativa-za-vas.com

PRIJATELJI VITKE LINIJE: 7 NAMIRNICA KOJE DAJU OSJEĆAJ SITOSTI I TOPE KILOGRAME




U nastojanju da eliminiramo suvišne kilograme najčešće se vodimo dobro poznatom starom formulom.

Ona kaže da je za mršavljenje najvažnije unijeti manje kalorija od količine koju ćemo tijekom dana sagorjeti.

Međutim, jeste li znali da nisu sve kalorije jednake?

Nutricionistica Heather Mangieri, glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku ističe važnost pažljivog odabira hrane u procesu mršavljenja.

Ona je objasnila da određene namirnice mogu pomoći u procesu smanjenja tjelesne težine zato što potiču metabolizam i obuzdavaju glad te tako pomažu da dulje osjećamo sitost.

Donosimo vam 7 popularnih namirnica koje su i znanstvenici potvrdili kao zdrave i vrlo učinkovite saveznike vitke linije.



1. Kvinoja


  Kvinoja je vrlo hranjiva, a ima relativno malo kalorija. Jedna porcija kuhane kvinoje sadrži oko 172 kalorije.
Njezina posebnost je visoki udio željeza i vitamina B 12 koji su neophodni za proizvodnju energije i gubitak težine.
Zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu kvinoja pomaže uravnotežiti šećer u krvi što je od velike važnosti u procesu mršavljenja, budući da povišena razina glukoze izaziva pojačanu glad i potiče želju hranom, osobito za slatkišima.
Osim toga, ova žitarica je bogata prehrambenim vlaknima i proteinima koji doprinose osjećaju sitosti i tako sprečavaju prejedanje.
Konzumiranje cjelovitih žitarica, u koje se ubraja i kvinoja dokazano pomaže u smanjenju masnih naslaga nataloženih na trbuhu.


2. Bobičasto voće


  Bobičasto voće (kupine, maline, borovnice, ribizli, jagode, brusnice) ne samo da je vrlo ukusno već je i bogato mnogim hranjivim tvarima, što ga čini pravim prijateljem zdravlja, ali i zdravog mršavljenja.
Zahvaljujući većim količinama vode i vlakana u svom sastavu, bobičasto voće pruža osjećaj sitosti i tako pomaže reducirati količinu hrane koju unosimo u organizam.
Slatke bobice poput jagoda i malina mogu biti odlični saveznici u obuzdavanju želje za “nečim slatkim”, koja je osobito prisutna tijekom dijete.
Posebnost malina su i ketoni, organski spojevi koji dokazano pospješuju rad metabolizma i potiču sagorijevanje masnoća.


3. Lisnato povrće


Kelj, špinat, blitva, kupus, salata i ostalo zeleno lisnato povrće ubraja se među namirnice savršene za mršavljenje.
Ovo povrće sadrži vrlo malo kalorija i ugljikohidrata, a obiluje vlaknima koja stvaraju osjećaj sitosti i time olakšavaju održavanje dijete.
Zeleno lisnato povrće je prava riznica nutrijenata neophodnih ljudskom tijelu.
Sadrži antioksidanse, klorofil, vitamine i minerale, od kojih je za mršavljenje posebno važan kalcij.
Brojne studije su potvrdile da kalcij igra ključnu ulogu u procesu izgorijevanja masnih naslaga.
Osim toga, zeleno lisnato povrće ubrzava metabolizam, a tijelu daje dodatnu energiju koja je nužna tijekom provođenja dijete.


4. Jabučni ocat


Jabučni ocat je nevjerojatno zdrava i korisna namirnica.
Nekoliko studija je potvrdilo da je korisna i za mršavljenje.
Jedno istraživanje provedeno na populaciji pretilih osoba pokazalo je da konzumiranje 15 do 30 ml octa na dan u razdoblju od 12 tjedana može doprinijeti gubitku težine od čak 1,2 do 1,7 kg.
Još uvijek nije potpuno jasno kako jabučni ocat pomaže u mršavljenju.
No, znanstvenici smatraju da kiseline i enzimi prisutni u octu pospješuju metabolizam i suzbijaju apetit.
Prema nekim studijama konzumacija jabučnog octa može povećati osjećaj sitosti, što vam u konačnici može “uštedjeti” čak 200 do 275 kalorija dnevno.
Nadalje, postoji dovoljno medicinskih dokaza koji sugeriraju da niže razine inzulina potiču mršavljenje, a stručnjaci vjeruju da upravo jabučni ocat pomaže u održavanju niže razine inzulina.


5. Avokado


  Avokado se smatra jedinstvenim voćem i odličnim saveznikom vitke linije.
Siromašan je kalorijama, a bogat vitaminima, mineralima i ostalim važnim tvarima, koje ne samo da čuvaju zdravlje već brinu i o ljepoti struka.
Pripisuju mu se snažne moći u eliminaciji abdominalnih masnoća, za što je zaslužna monozasićena oleinska kiselina prisutna u ovom voću.
Nedavna studija provedena na američkom sveučilištu Penn State pokazala je da ljudi koji na dnevnoj bazi konzumiraju 40 grama (oko 3 jušne žlice) ulja bogatog oleinskom kiselinom u razdoblju od četiri tjedna mogu smanjiti masnoće na predjelu trbuha za čak 1,6 %.
Avokado dokazano pomaže i u snižavanju kolesterola te smanjuje osjećaj gladi.


6. Kokosovo ulje


  Kokosovo ulje se smatra super-namirnicom i jednim od najboljih saveznika u borbi protiv prekomjerne tjelesne težine.
Sadrži visoki udio posebne vrste zasićenih masnih kiselina, poznatih kao MCT (trigliceridi srednje dužine lanca, eng. medium chain triglycerides).
Zahvaljujući njima ovo ulje doprinosi dugotrajnijem osjećaju sitosti u odnosu na druge masti.
MCT u režimu ishrane, ne samo da potiče mršavljenje već i prevenira pohranu masnoća.
Kokosovo ulje ubrzava bazalni metabolizam, što i u stanju mirovanja doprinosi povećanom sagorijevanju kalorija.
Ono je posljednjih godina postalo svjetski hit upravo zbog sposobnosti eliminacije masnih naslaga oko struka, za koje svi vrlo dobro znamo da su izuzetno “tvrdoglave”, gotovo pa nepobjedive.
Istraživanje provedeno 2009. godine pokazalo je da su žene koje su konzumirale 30 mililitara (oko dvije jušne žlice) kokosovog ulja dnevno, bez posebnog režima prehrane i bez vježbanja, u kratkom razdoblju izgubile znatni dio masnih naslaga na području trbuha.


7. Psyllium ljuskice


Psyllium ljuskice su zdrava, hranjiva i nutritivno bogata namirnica.
Odličan su izvor vlakana, koja doprinose mršavljenju bez drugih ograničavajućih faktora u prehrani.
Imaju vrlo malo kalorija, oko 16 kalorija po žlici.
Možda vam se jedna jušna žlica čini malo, no posebnost ovih ljuskica je ta što pomiješane s tekućinom nabujaju čak 10 do 20 puta više od svoje izvorne veličine.
Dakle, male količine ove namirnice dovoljne su da popune želudac i stvore osjećaj sitosti što će spriječiti prejedanje i doprinijeti bržem i lakšem gubitku kilograma
U svrhu mršavljenja psyllium ljuskice je najbolje konzumirati pola sata prije glavnog obroka jer to vrijeme će biti dovoljno da ljuskice ispune želudac i suzbiju osjećaj snažne gladi.
Tako će glavni obrok biti manji, a organizam će ipak dobiti sve važne i potrebne nutrijente.


Izvor:  alternativa-za-vas.com

ponedjeljak, 12. lipnja 2017.

9 DOBROBITI PLIVANJA




Plivanje je savršena tjelesna aktivnost, koju možete prakticirati tijekom cijele godine – ljeti najbolje u moru, a ostalih mjeseci u bazenu.
Plivati mogu svi, bez obzira na dob, kondiciju i stanje organizma.
Za optimalno zdravlje preporučuje se prakticirati ovu tjelesnu aktivnost oko 30 minuta svaki dan, no i plivanje nekoliko puta tjedno donosi brojne dobrobiti.
Zašto voda pruža takav užitak?
Ljudsko tijelo uronjeno u vodu postaje vrlo lagano.
Primjerice, ako ste u vodi do struka, nosite oko 50 posto svoje težine, a ako ste u vodi do vrata, osjećate svega 10 posto svoje težine.
Upravo je zbog tog gotovo bestežinskog stanja boravak u vodi toliko ugodan i opuštajući.


1. Povećava gustoću kostiju i mišića


Ako pratite plivačka natjecanja, sigurno ste primijetili prekrasne vretenaste mišiće kod plivača. To je učinak koji voda ima na tijelo.
Plivanje je jedna od najboljih aerobnih aktivnosti koja aktivira cijelo tijelo – mišiće nogu, ruku, leđa, trbušne mišiće, a usto pridonosi fleksibilnosti.
U vodi nema naglih pokreta. Cijelo vaše tijelo i svaki mišić mora raditi protiv otpora vode, koji je oko 12 puta veći od otpora zraka, a zglobovi i ligamenti pritom nisu pod opterećenjem.
Stoga je plivanje idealna aktivnost za osobe koje boluju od artritisa i drugih oboljenja koštano-mišićnog sustava.
Plivanje uključuje sve mišiće, a zahvaljujući otporu vode oni moraju jače “raditi” pa tako postaju snažniji i dobivaju bolji tonus.
Pola sata aktivnosti u vodi vrijedi kao 45 minuta iste aktivnosti na suhom.
Osim što povećava pokretljivost i elastičnost zglobova, istraživanja su pokazala da plivanje pridonosi i boljoj gustoći kostiju, osobito kod žena u razdoblju poslije menopauze.
Ako se želite zaštititi od osteoporoze i drugih oboljenja koštanog sustava, iskoristite baš svaku priliku za plivanje.
Čak i ako ste imali neke ozljede, plivanje vam neće naštetiti, dapače ubrzat će vaš oporavak.


2. Otklanja stres i poboljšava san


Redovito plivanje smanjuje stres i tjeskobu te poboljšava san.
Dovoljno je da polako plivate kako biste osjetili i mentalne dobrobiti.
Ova vrsta aktivnosti ima meditativni učinak sličan jogi.
Naime, dok plivate, usmjereni ste na vlastiti ritam disanje, a istovremeno slušate šum mora koji ima opuštajući učinak.
Plivanje produbljuje disanje, čime se snižava razina kortizola, hormona stresa, i automatski umiruje cijeli organizam.
Odavno su poznati pozitivni učinci plivanja kada je riječ o dobrom raspoloženju. To se događa zahvaljujući otpuštanju hormona sreće – endorfina.
Plivanje ima i učinak tzv. hipokampalne neurogeneze, što znači da smanjuje štetne učinke stresa na vaš mozak i moždane funkcije.
Također, poboljšava pamćenje i mentalne funkcije.
Stoga, ako osjećate da stres narušava vaše zdravlje, uskočite u vodu i otplivajte nekoliko krugova.


3. Sagorijeva kalorije


Ništa nije tako djelotvorno u sagorijevanju kalorija kao plivanje.
Jeste li znali da u pola sata nježnog plivanja možete sagorjeti čak 200 kalorija?
To je dvaput više nego što biste sagorjeli hodanjem.
Naime, kalorije iz hrane koju ste pojeli, brže ćete sagorjeti energičnim plivanjem nego, primjerice, trčanjem ili bicikliranjem.
Evo koliko kalorija možete sagorjeti u 10 minuta određenim načinom plivanja:
  • prsnim stilom - 60 kalorija
  • leđnim kraulom - 80 kalorija
  • slobodnim stilom (prsnim kraulom) - 100 kalorija
  • leptir stilom - 150 kalorija
Stoga je plivanje izvrsna tjelesna aktivnost ako želite izgubiti višak kilograma.
Ako osjećate pad energije, evo što možete napraviti kako biste se energizirali i potaknuli metabolizam – triput tjedno plivajte po pola sata i postići ćete željeni učinak.


4. Poboljšava rad srca


Osim što snaži velike mišiće prsnog koša, poput pectoralisa, plivanje jača i vaš najvažniji mišić – srce.
Kao aerobna aktivnost, plivanje potiče rad srca i funkciju pumpanja krvi.
Pridonosi i zdravlju krvnih žila te smanjuje upalna stanja u njima i tako smanjuje rizik od nastanka ateroskleroze.
Američki savez za zdravlje srca izvijestio je da 30 minuta plivanja na dan kod žena može smanjiti rizik od koronarnih srčanih bolesti za 30-40 posto.


5. Smanjuje rizik od dijabetesa i visokog tlaka


Polusatnim plivanjem jednom tjedno možete smanjiti rizik od moždanog udara i dijabetesa tipa 2.
Čak i ako imate dijabetes tipa 1 plivanje će vam pomoći da povećate osjetljivost na inzulin.
Ova aktivnost također snižava krvni tlak. Stoga se plivanje umjerenim tempom preporučuje osobama koje boluju od hipertenzije.


6. Ublažava astmu


Zahvaljujući vlažnosti zraka, plivanje ublažava astmu i povećava kapacitet pluća.
Zbog veće gustoće vode, pluća moraju intenzivnije raditi kako bi opskrbila krv kisikom, čime se poboljšava njihov kapacitet i smanjuju simptomi astme.
To su potvrdila i istraživanja.
Kod skupine astmatične djece koja su prošla 6-tjedni program plivanja znatno su se smanjile tegobe, poput hrkanja i disanja na usta, a nije bilo potrebe ni za hospitalizacijom.
Simptomi astme bili su znatno blaži čak i godinu dana nakon tog programa plivanja.


7. Poboljšava izgled kože


Ovo se, naravno, odnosi samo na plivanje u morskoj vodi jer je poznato da je voda u bazenu klorirana, a klor negativno djeluje na kožu.
Morska je voda bogata mineralima poput magnezija, natrija i kalcija, koji hrane vašu kožu i čine je zdravom.
Redovitim plivanjem u moru znatno ćete unaprijediti izgled svoje kože, zahvaljujući hidrataciji i detoksikaciji.
Plivanje u moru poboljšat će stanje vaše kože u slučaju psorijaze ili ekcema, a također je čisti i od akni.


8. Pridonosi dugovječnosti


Znamo da svaka tjelesna aktivnost pridonosi boljem zdravlju i vitalnosti, a plivanje znatno produljuje životni vijek.
Istraživanja provedena među više od 40 tisuća muškaraca u dobi od 20 do 90 godina tijekom 32 godine pokazala su da oni koji redovito plivaju imaju čak 50 posto manji rizik od smrti nego oni koji trče ili hodaju.


9. Čuva zdravlje trudnica i beba


Plivanje je izvrsna aktivnost za trudnice jer nema opterećenja na zglobove i trbuh.
Usto, u vodi nema pregrijavanja, koje trudnice inače trebaju izbjegavati.
Budući da plivanje jača srce, koje onda bolje pumpa krv, njime se poboljšava cirkulacija krvi i oksigenacija, što je za trudnice i njihove bebe jako dobro.
Voda također smanjuje oticanje zglobova u trudnoći.


Odaberite stil plivanja koji vama odgovara


Način ili stil plivanja trebali biste odabrati prema vašoj kondiciji i ciljevima koje želite postići.
Primjerice, ako želite osnažiti leđa i noge, plivajte leptir-stilom, snažnim zamasima rukama prema naprijed. Imajte na umu da je to dosta zahtjevno, ali vrijedi truda.
Bolujete li od hipertenzije pa želite sniziti krvni tlak, plivajte polako i bez forsiranja.
Imate li problema s viškom kilograma, birajte neki intenzivniji stil plivanja poput kraula te ga prakticirajte barem pola sata svaki dan.
Imate li problema s vratom i leđima, izbjegavajte prsni stil plivanja ili leptir-stil jer opterećuju kralježnicu i vrat. U tom slučaju radije plivajte leđno.
Također, imate li artritis i druge tegobe mišića i kostiju, uvijek plivajte u toploj vodi.
Nikad ne ulazite naglo u hladnu vodu i ne plivajte punog želuca.



izvor:  alternativa-za-vas.com

ponedjeljak, 5. lipnja 2017.

DA LI SI KROMPIR, JAJE ILI ZRNO KAFE? KAKO SE SUOČITI SA PROBLEMIMA?





Jednom prilikom ćerka se požali svom ocu kako joj je život očajan i pun problema. Bila je umorna od svega. Kad god bi neki problem rešila novi su se pojavljivali i tako iznova i iznova.

Njen otac, inače kuvar po zanimanju odvede je u svoju kuhinju. Napunio je tri lončića vodom i sačekao dok voda ne proključa. Kada je voda počela da vri, on je stavio krompir u prvi, jaje u drugi lonac, i nekoliko zrna kafe u treći.

Nakon dvadesetak minuta isključio je šporet i stavio krompir i jaja u odvojene tanjire a kafu sipao u dve šoljice. Okrenuo se ka njoj i upitao je šta vidi?

“Krompir, jaja i kafu.”, - rekla je žurno.

“Pogledaj bolje i dodirni krompir, šta primećuješ”. Ona je to uradila i primetila da je krompir omekšao. Zatim je zamolio da oljušti jaje, i ona ga je poslušala. E sada bi mogli da popijemo kafu, njen predivan miris joj je izmamio osmeh, pa ga je upitala: - “Oče, šta ti sve ovo znači?“.

On tada objasni da se krompir, jaja i kafa suočavaju sa istim nedaćama u ključaloj vodi. Međutim, svaki od njih će različito reagovati u takvoj situaciji. Krompir izgleda čvrst i jak ali u ključaloj vodi postaje mek i slab. Jaje je krhtko, sa tankom ljuskom koja štiti njegovu unutrašnjost. U dodiru sa ključalom vodom njegova unutrašnjost postala je čvrsta.

Međutim zrna kafe nakon što su bila izložena visokoj temperaturi ključale vode nisu se puno promenila ali su zato promenila čitavu vodu, dala joj lep miris i prijatan ukus.

Reci mi ti koji od ova tri elementa predstavljaju tebe, kad ti nevolja zakuca na vrata.

Da li si možda krompir, jaje ili zrno kafe. Kakav je tvoj stav u suočavanju sa problemom?

Ako si kao zrno kafe, ti svoju okolinu činiš boljom, vrednijom, ti teskoću sebi olakšavaš tako da ona bude olakšica umesto teškoće i problema, brige i tuge.

izvor:  www.duhoviti.com